Kako se ponašati za vrijeme i nakon potresa: VIDEO, LETAK I SMJERNICE ZA DJECU I RODITELJE | Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

Naslovna > Aktualno > Novosti > Kako se ponašati za vrijeme i nakon potresa: VIDEO, LETAK I SMJERNICE ZA DJECU I RODITELJE

Potrese ne možemo predvidjeti, no možemo naučiti o tome kako se treba ponašati u slučaju potresa. Kako bi građane podsjetili na pravilno ponašanje u slučaju potresa, Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba izradio je edukativni video i letak sa savjetima i uputama što učiniti prije, tijekom i poslije potresa. Oba edukativna materijala Ureda zajedno sa smjernicama za roditelje i djecu koje su izradili stručnjaci Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba donosimo u nastavku. Možete ih dijeliti i printati bez ograničenja:

VIDEO UREDA ZA UPRAVLJANJE U HITNIM SITUACIJAMA GRADA ZAGREBA:

LETAK UREDA ZA UPRAVLJANJE U HITNIM SITUACIJAMA GRADA ZAGREBA PDF)

Link za preuzimanje letka za ponašanje prije, za vrijeme i nakon potresa: Letak o ponašanju u slučaju potresa (PDF)

INFOGRAFIKA ZA MLADE:

SMJERNICE ZA RODITELJE:

Piše: Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander

BOŽIĆ 2020: Obiteljski i tradicionalni rituali i običaji čuvaju naš osjećaj pripadnosti i sigurnosti

COVID-19 Riječ ravnateljiceProslava božićnih i novogodišnjih blagdana ove je godine posebno važna za naše mentalno zdravlje. Rituali i obiteljsko zajedništvo omogućuju pozitivna kolektivna iskustva; rituali i rutine daju strukturu i predvidljivost našim životima, što nam omogućava zdravije suočavanje s anksioznošću i sa stresom koje nam je donijela aktualna pandemija. Zato me veseli vidjeti okićeni grad, osvjetljene zgrade i prozore i to što su neke obitelji već sasda krenule nabavljati i kititi borove. I mi smo u Poliklinici okitili bor i ukrasili Polikliniku ranije nego inače, jer znamo da se time podiže raspoloženje i djeci i roditeljima i nama. Neuroznanost to potvrđuje: iako ćemo ove godine imati drugačija iskustva proslave Božića i Nove godine, naš mozak će pozitivno reagirati na njemu dobro poznate ugodne podražaje (miris kolača, pogled na okićeni bor i božićne ukrase...) koji potiču sretna i lijepa sjećanja na prijašnja okupljanja obitelji i prijatelja, koja potiču za nas zdravi osjećaj kontinuiteta, pripadnosti i prihvaćenosti te doprinose osjećaju dobrobiti.

Objavljeno: 15. prosinca 2020. | Pročitajte više >

Mentalno zdravlje djece i mladih: izazovi i perspektive

Novosti Teme»Mentalno zdravlje djece i mladih: izazovi i perspektive« naziv je predavanja kojeg je doc. prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, subspecijalistica dječje i adolescentne psihijatrije održala na međunarodnom stručnom skupu "Povezani za dobrobit djece: Multidisciplinarni pristup u dijagnostici i tretmanu traume u djetinjstvu u obiteljskom okruženju" u organizaciji Poliklinike i Grada Zagreba 9. listopada 2020., povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Objavljeno: 13. prosinca 2020. | Pročitajte više >

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom.Umjesto da naređujete, opišite problem.Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate.Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju.Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor.Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju.Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall